Crna Gora, kao buduća članica EU, svojom Strategijom za Informaciono društvo naglasila je da se jedan od strateških prioriteta Crne Gore ogleda upravo u primeni IKT u svim razvojnim strategijama, jer IKT pruža velike mogućnosti i ima sveopšti uticaj na nacionalnu privredu i globalnu konkurentnost.
Evropa je usvojila Strategiju za pametan, održiv i inkluzivni razvoj nazvanu Europe 2020 Strategy. U ovoj Strategiji da bi Evropa uspela da realizuje svoje ciljeve i izađe iz ekonomske krize, uloga informaciono - komunikacionih tehnologija - IKT je identifikovana kao ključna, uz potrebu obezbeđvanja kadrovskih resursa, povećanje digitalne pismenosti i znanja i inkluzivnost.
Jedan od strateških prioriteta je i e-uključivanje koje podrazumeva da se stvore uslovi da blagodeti informacionog društva budu dostupne velikom delu stanovništva bez obzora na geografske i socijalne razlike. Sve to zahtjeva podršku stručnjaka profila e-komunikacija koji se školuju i ostručavaju na FSKL.
Prioritet svetskog razvoja u 21 vjeku je izgradnja Informacionog Društva (ID), čiju infrastrukturu predstavljaju elektronske komunikacije. Digitalna agenda EU, kao polazište razvoja IKT za Evropu do 2020, predviđa razvoj koji će svakom evropljaninu omogućiti ultrabrzi širokopojasni pristup Internetu. Prema evropskim analizama, za ovakav razvoj Evropi nedostaje oko 900 hiljada stručnjaka iz oblasti IKT .
Takođe, treba pomenuti da su mnogi gradovi usvojili strategije da su digitalni gradovi. Oni građanima omogućuju stvaranje informacionog prostora za digitalizaciju svakodnevnih potreba (Internet of Things-IoT). Ovi gradovi grade napredne širokopojasne digitalne mreže, uvodeći aplikacije koje omogućuju unapređivanje različitih aspekata socijalnog i ekonomskog života u gradovima.
Navedeni izazovi u razvoju IKT zahtijevaju ostručene kadrove kako bi se na odgovarajući način upravljalo promenama. Takođe i rast novih poslova baziranih na IKT u Crnoj Gori generisaće potrebu za profilom kadrova kao što su diplomirani inženjeri i magistri u saobraćaju i komunikacijama.
Kao odgovor tome, osmišljen je i studijski program za modul elektronske komunikacije, Fakulteta za saobraćaj, komunikacije i logistiku - FSKL Budva.
Uvođenje predmeta kao što su Infrastruktura Informacionog društva, Regulativa u e-komunikacijama, Novi servisi u e-komunikacijama,Upravljanje mrežama i servisima, Menadžement u IP baziranim mrežama, Prognoziranje novih servisa, Tarifiranje, Inteligentni transportni sistemi, Upravljanje marketingom u saobraćaju i komunikacijama, Upravljanje razvojem komunikacionog sektora, pojačava ostručenost diplomiranih inženjera ovog modula u u širem spektru i od javnog je interesa za Crnu Goru koja je u ekspanzivnom razvoju primjene IKT i e-komunikacija.
Zapošljavanje diplomiranih inženjera ovog modula moguće je kod operatora e-komunikacija, provajdera elektronskih servisa, javnoj upravi, regulatornim agencijama, saobraćajnim i svim drugim preduzećima koja svoje poslove oslanjaju na e-komunikacije.
Semestar 1:
Matematika
Računarstvo i informatika
Ekonomija
Sociologija
Engleski jezik I
Poslovno pravo
Semestar 2:
Statistika i vjerovatnoća
Poslovne komunikacije i odnosi s
javnošću
Uvod u informacione sisteme
Fizika
Preduzetništvo
Engleski jezik II
Semestar 3:
Marketing menadžment
Finansijski menadžment
Operaciona istraživanja
Organizacija saobraćajnih preduzeća
Engleski jezik III
Izborni predmeti (bira se jedan predmet)
Urbanizam i građevinarstvo (izborni predmet)
Saobraćajno projektovanje (izborni predmet)
Semestar 4:
Upravljanje investicijama i projektima
Ekonomika saobraćaja i komunikacija
Marketing saobraćaja i komunikacija
Elektronsko poslovanje
Engleski jezik IV
Izborni predmeti (bira se jedan predmet)
Špedicija i agencijsko poslovanje
Osnovi logistike
Semestar 5:
Drumski saobraćaj
Željeznički saobraćaj
Vazdušni saobraćaj
Poštanski saobraćaj
Intermodalni transport I
E-komunikacione mreže i servisi
Semestar 6:
Teorija telekomunikacija
Regulativa u e - komunikacijama
Primjena IKT u saobraćaju
Procesi uvođenja novih servisa
Izborni 1
Izborni 2
Izborni predmeti (biraju se dva predmeta)
Upravljanje mrežom i servisima
Infrastruktura informacionog društva
Upravlj. razvojem i eksploat. mobilnih komunikacija
Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom
Infrastruktura informacionog društva
Semestar 7:
Iteligentni transportni sistemi
Menadžment u saobraćaju i komunikacijama
Računarske mreže
Izborni 1
Izborni 2
Izborni predmeti (biraju se dva predmeta)
Informaciona bezbjednost
Modelovanje organizacija u saobraćaju i komunikacijama
Crna Gora, kao buduća članica EU, svojom Strategijom za Informaciono društvo naglasila je da se jedan od strateških prioriteta Crne Gore ogleda upravo u primeni IKT u svim razvojnim strategijama, jer IKT pruža velike mogućnosti i ima sveopšti uticaj na nacionalnu privredu i globalnu konkurentnost.
Evropa je usvojila Strategiju za pametan, održiv i inkluzivni razvoj nazvanu Europe 2020 Strategy. U ovoj Strategiji da bi Evropa uspela da realizuje svoje ciljeve i izađe iz ekonomske krize, uloga informaciono - komunikacionih tehnologija - IKT je identifikovana kao ključna, uz potrebu obezbeđvanja kadrovskih resursa, povećanje digitalne pismenosti i znanja i inkluzivnost.
Jedan od strateških prioriteta je i e-uključivanje koje podrazumeva da se stvore uslovi da blagodeti informacionog društva budu dostupne velikom delu stanovništva bez obzora na geografske i socijalne razlike. Sve to zahtjeva podršku stručnjaka profila e-komunikacija koji se školuju i ostručavaju na FSKL.
Prioritet svetskog razvoja u 21 vjeku je izgradnja Informacionog Društva (ID), čiju infrastrukturu predstavljaju elektronske komunikacije. Digitalna agenda EU, kao polazište razvoja IKT za Evropu do 2020, predviđa razvoj koji će svakom evropljaninu omogućiti ultrabrzi širokopojasni pristup Internetu. Prema evropskim analizama, za ovakav razvoj Evropi nedostaje oko 900 hiljada stručnjaka iz oblasti IKT .
Takođe, treba pomenuti da su mnogi gradovi usvojili strategije da su digitalni gradovi. Oni građanima omogućuju stvaranje informacionog prostora za digitalizaciju svakodnevnih potreba (Internet of Things-IoT). Ovi gradovi grade napredne širokopojasne digitalne mreže, uvodeći aplikacije koje omogućuju unapređivanje različitih aspekata socijalnog i ekonomskog života u gradovima.
Navedeni izazovi u razvoju IKT zahtijevaju ostručene kadrove kako bi se na odgovarajući način upravljalo promenama. Takođe i rast novih poslova baziranih na IKT u Crnoj Gori generisaće potrebu za profilom kadrova kao što su diplomirani inženjeri i magistri u saobraćaju i komunikacijama.
Kao odgovor tome, osmišljen je i studijski program za modul elektronske komunikacije, Fakulteta za saobraćaj, komunikacije i logistiku - FSKL Budva.
Uvođenje predmeta kao što su Infrastruktura Informacionog društva, Regulativa u e-komunikacijama, Novi servisi u e-komunikacijama,Upravljanje mrežama i servisima, Menadžement u IP baziranim mrežama, Prognoziranje novih servisa, Tarifiranje, Inteligentni transportni sistemi, Upravljanje marketingom u saobraćaju i komunikacijama, Upravljanje razvojem komunikacionog sektora, pojačava ostručenost diplomiranih inženjera ovog modula u u širem spektru i od javnog je interesa za Crnu Goru koja je u ekspanzivnom razvoju primjene IKT i e-komunikacija.
Zapošljavanje diplomiranih inženjera ovog modula moguće je kod operatora e-komunikacija, provajdera elektronskih servisa, javnoj upravi, regulatornim agencijama, saobraćajnim i svim drugim preduzećima koja svoje poslove oslanjaju na e-komunikacije.
Semestar 1:
- Marketing menadžment
- Finansijski menadžment
- Operaciona istraživanja
- Organizacija saobraćajnih preduzeća
- Engleski jezik III
Izborni predmeti (bira se jedan predmet)- Teorija telekomunikacija
- Regulativa u e - komunikacijama
- Primjena IKT u saobraćaju
- Procesi uvođenja novih servisa
- Izborni 1
- Izborni 2
Izborni predmeti (biraju se dva predmeta)Semestar 7:
- Iteligentni transportni sistemi
- Menadžment u saobraćaju i komunikacijama
- Računarske mreže
- Izborni 1
- Izborni 2
Izborni predmeti (biraju se dva predmeta)- Metodologija naučno istraživačkog rada
- Izborni 3
- Izborni 4
- Praksa
- Diplomski
Izborni predmeti (biraju se dva predmeta